Od kvalifikacija do SP u Hrvatskoj

23

Do SP u Hrvatskoj ostalo je manje od 2 mjeseca, pa ćemo se malo podsjetiti tko će sve doći u Hrvatsku i na koji način se izborio za nastup na najvećoj svjetskoj rukometnoj smotri. Na SP u Hrvatskoj nastupit će 24 ponajbolje svjetske rukometne reprezentacije. Izravan nastup na prvenstvu izborili su samo aktualni svjetski prvak Njemačka te domaćin SP Hrvatska. Što se tiče zastupljenosti po kontinentima, najviše reprezentacija dala je Europa (14), koja i prednjači kvalitetom rukometa. Sa EP u Norveškoj, u Hrvatsku su se plasirale Danska, Francuska i Švedska. Već smo rekli da su otprije nastup osigurali Njemačka i Hrvatska. Reprezentacije koje nisu bile na EP igrale su kvalifikacije, a pobjednici skupina igrali su protiv momčadi koje su u Norveškoj bile plasirane između 6. i 16. mjesta. Tako smo dobili još 9 europskih sudionika SP. Znači, u Hrvatskoj će igrati Slovačka, Mađarska, Francuska, Rumunjska, Španjolska, Švedska, Makedonija, Poljska, Njemačka, Rusija, Srbija, Norveška i Danska te domaćin Hrvatska. Azija daje 3 predstavnika i tu je bilo dosta problema, budući da je IHF, zbog neregularnosti, poništio prve kvalifikacije, koje su morale biti ponovljene. Nakon 2., uspješnijeg pokušaja, Koreja i Kuvajt su uvjerljivo osvojili prva dva mjesta, dok se za 3. predstavnika vodila velika borba, nakon koje je Saudijska Arabija sa jednim golom razlike pobijedila Iran i vizirala kartu za SP. Hrvatsku će vidjeti 3 afričke reprezentacije. Na afričkom Kupu nacija, odigranom u Angoli, nije bilo nekih većih iznenađenja i prva tri mjesta zauzeli su Egipat, Tunis i Alžir. Na prvenstvu Oceanije pobjednik je bila Australija, koja je na natjecanju koje je okupilo samo 3 reprezentacije, u finalu pobijedila Cookove otoke, 32:11 i kao prvak će igrati u Hrvatskoj. Osim njih, na kvalifikacijama je igrao i Novi Zeland. Na kraju, 3 američka predstavnika dobivena su nakon 2 kruga kvalifikacija odigranih na Kubi i Brazilu. Najuspješniji su bili Brazil, Argentina i Kuba te će i oni put Hrvatske. Tako smo dobili 24 sudionika SP, koje će se od 16.01. do 01.02. odigrati u Hrvatskoj. Reprezentacije će biti podijeljene u 4 skupine po 6, tako da će A skupina (Francuska, Mađarska, Slovačka, Rumunjska, Argentina i Australija) igrati u Osijeku. B grupa (Hrvatska, Švedska, Španjolska, Koreja, Kuvajt i Kuba) će igrati u Spaladium dvorani u Splitu, dok će skupina C (Njemačka, Poljska, Makedonija, Tunis, Tunis i Alžir) nastupati u Varaždinu. U Poreču igra D skupina (Danska, Norveška, Egipat, Brazil, Srbija i Saudijska Arabija). Utakmice 1. kruga SP igraju se od 16-22.01. 2009. Nakon što sve reprezentacije odigraju međusobno, po 3 prvoplasirane momčadi iz skupina A i B igrat će, od 24-27.01., u Zagrebu utakmice 2. kruga, dok će najbolji iz C i D skupina nastaviti prvenstvo u Zadru. Poreč i Pula ugostit će ostale reprezentacije, koje su nakon prvog dijela bile plasirane ispod 3. mjesta u skupini s time da će se u ta dva grada 27.01. igrati susreti za poredak od 13. do 23. mjesta. U četvrtak, 29.01., u Zagrebu i Zadru počinje borba za plasman od 5-11. mjesta. Polufinalne utakmice igrat će se u petak, 30.01. u Zagrebu i Splitu. Velika završnica i borba za odličja, znači, utakmice za 3. mjesto te finalni susret odigrat će se u zagrebačkoj Areni, 01.02. 2009. godine. Ta posljednja i najvažnija utakmica bit će 109. odigrana na SP u Hrvatskoj. I,na kraju, kada govorimo o broju sudionika, treba reći da je 1. SP odigrano sa 4 reprezentacije, razvijalo se od 8, preko 12, do 16 koliko ih je bilo sve do Islanda ’95, kada su prvi puta na SP nastupile 24 reprezentacije, koliko ih nastupa i danas. Devet je zemalja osvajalo svjetske naslove. Rekorderi SP-a po broju naslova su Šveđani i Rumunji. Čak četiri puta im je pošlo za rukom popeti se na tron. SSSR/Rusija ih prate sa tri. Švedska je igrala čak 12 polufinala, sedam finala i po tome je najuspješnija, makar je Rumunjska ostala posebnost za sva vremena, jer je igrala četiri finala i sva četiri je dobila. Među najvećima je i Hrvatska, koja je osvojila naslov svjetskih prvaka u Portugalu 2003. godine, a na idućem SP, 2005. u Tunisu, osvojeno je srebro. Prvog dana veljače iduće godine saznat ćemo hoće li se među osvajače naslova svjetskih prvaka upisati neka nova rukometna velesila, iako je još jedino Danska (od velikih) bez najvećeg i najsjajnijeg svjetskog rukometnog trofeja. Z. Vujić

Prethodni članakKonačan popis Line Červara
Sljedeći članakPortland pao u Valladolidu